Što je svjetlosno zagađenje objasnio je sedmašima i osmašima na satu tehničke kulture astrofizičar Lovro Pavletić iz Astronomskog društva Rijeka . 

Kad kažemo zagađenje najprije pomislimo na nekakvu katastrofu u kojoj su zagađene vode ili zrak, no u današnje vrijeme dolazi do nove vrste zagađenja zbog velikog i nepotrebnog rasipanja svjetlosti. Neiskorištena svjetlost odlazi u atmosferu, pa noć u velikim gradovima nikad ne počinje. Da bi mogli vidjeti zvijezde na nebu potreban nam je mrak.

Višak svjetlosti škodi pticama, kukcima, biljkama ali i ljudima.

Ptice selice u mozgovima imaju ucrtanu kartu do toplijih krajeva. Kada se izgradi naselje ili grad na njihovoj putanji svjetlost im poremeti orijentaciju  i završe u hladnijim krajevima gdje uginu. Tijekom ljeta najviše nam smetaju kukci pa nam roditelji kažu da ugasimo svjetla.  Skupljaju se na svijetlost, dogodi se da ako lampe nisu dobro zatvorene kukci uđu i žarulja ih spali. Životinjama i kukcima u blizini osvijetljenih autocesta zapravo nikad ne bude noć. Neiskorišteno svjetlo remeti čak i biološki ritam biljaka, pa se u jednom parku trešnja rascvjetala sredinom prosinca. Ljudi koji rade noću najčešće pokraj sebe imaju led lampe koja zapravo potiču umor.

Astrofizičari su prvi počeli baviti problemom svjetlosnog zagađenja jer više nisu mogli istraživati svemir zbog velikog osvjetljenja neba koje uzrokuju okolni gradovi. Kako  bi mogli nastaviti istraživanja svoju su opremu počeli slati u najzapuštenije dijelove zemlje pa čak i u svemir. Počele su se proizvoditi lampe koje šalju svjetlost prema tlu. Kad je u Los Angelesu na trenutak nestalo struje svi ljudi su se počeli diviti noćnom nebu obasjanom zvijezdama. Stoga gasite svijetla i čuvajte okoliš.  

Martin Sardelić 7.b