« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Početnički solfeggio glazbene škole s profesoricom Tihanom Penjak na Kostimiranom koncertu 2008. g.
(pogledaj album starih fotografija)
Imate sliku, komentar, kritiku, pohvalu... Sudjelujte u stvaranju stranica, javite se!
Film je nastao za potrebe projekta Francuskog instituta u Hrvatskoj i rezultat je suradnje Gradskog muzeja u Korčuli (kustosica Sani Sardelić) i prošlogodišnjih četvrtaša (učiteljica Liljana Favro). Pogledajte i zapivajte!
Pod opširnije pročitajte o korčulanskoj svetkovini sv. Martina u europskom kontekstu i obilježavanju 1700. godina rođenja sv. Martina biskupa.
Obilježavanje 1700. godina od rođenja sv. Martina biskupa
Na poticaj Gradskog muzeja Korčula, Turistička zajednica grada Korčule odnedavno je član Kulturnog centra sveti Martin i nositelj aktivnosti vezanih uz Kulturni centar za područje Korčule. Centar udružuje mjesta štovanja ovog sveca, te je član Europskog kulturnog centra sv. Martin sa sjedištem u Touresu u Francuskoj, mjestu zaređenja za biskupa i groba sv. Martina. Ideja projekta je međusobno povezivanje mjesta i gradova u kojima se slavi sv. Martin, čuva njegova baština i živi tradicija običaja vezanih uz svečevo ime, pa su tim povodom ovog ljeta priređeni koncerti u Žrnovu i Korčuli.
„Pisma svetomu Martinu“ pjeva se u gradu Korčuli na vižiju svečevoga dana, te na sam dan svetoga Martina, 11. studenog. Skupine pjevača uz svjetlost feralića prolaze gradskim ulicama, pa pred kućnim vratima svojih sugrađana otpjevaju „Pismu svetomu Martinu“ uz obavezan stih: „Hoćemo li čekat?“ Ovaj običaj pjevanja i darivanja seže u duboku prošlost i ukazuje na poveznice sa sličnim običajima diljem Europe tijekom završetka sezonskih poljodjelskih, a naročito vinarskih poslova. Od kada je običaj prisutan u Korčuli, nije sasvim poznato. Na otoku Korčuli postoji nekoliko svetišta kojima je titular sveti Martin, no u samom gradu ono nije potvrđeno. Ipak, u Pjesmarici bratovštine Svih Svetih osnovanoj 1301. među svetačkim pjesmama nalazi se i legenda, vita o svetomu Martinu, pa i taj podatak ukazuje na starost kulta. Pučki običaj pjevanja „Pisme svetomu Martinu“ ulicama grada Korčule danas je omiljen kod korčulanske djece, a crteži nastali na radionicama u Gradskom muzeju Korčula živo svjedoče o ovoj jedinstvenoj tradiciji. Video rad, u suradnji s osnovnom školom Petra Kanavelića, prošlogodišnjim četvrtašima i učiteljicom Lili Favro nastao je za potrebe sudjelovanja u velikoj obljetnici sv. Martina u Touresu u Francuskoj, početkom srpnja ove godine.
Vijeće Europe (Strasbourg) i Europski institut kulturnih itinerera (Luxembourg) ocijenili su kulturni itinerer „Sveti Martin Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost” velikim europskim kulturnim itinererom. Opći dugoročni ciljevi projekta su promišljanje, promicanje i revalorizacija martinjske materijalne (crkve, kapele) i nematerijalne baštine (običaji, pjesme, gastronomija) s naglaskom na samoodrživost. Centar stoga promiče i provođenje istraživačko-znanstvenih i kulturnih projekata kojima se promovira hrvatska martinjska kulturna specifičnost u europskom kontekstu.
Sani Sardelić, kustosica Gradskog muzeja Korčula